Web dizajn - Grafička priprema - Web optimizacija - Obrada fotografija

Grafički dizajn knjiga

Grafički dizajn knjiga

Grafički dizajn knjiga nije nuklearna fizika reći će čak i manje iskusni grafički dizajneri. No, nerijetko mi se dogodilo da kupim knjigu na nekoj od online trgovina knjigama i nakon nekoliko pročitanih stranica me zaboli glava jer knjiga ima presitna slova u teško čitljivom fontu.
Pošto je grafička priprema jedne knjige dosta složen proces s obzirom da se sastoji od grafičkog oblikovanja naslovnice i samog knjižnog bloka, dotaknut ću se isključivo grafičkog dizajna unutrašnjosti knjiga bez fotografija i proći kroz najosnovinije standarde kojih bi se svaki dizajner trebao pridržavati.
Slijedeći smjernice u ovom tekstu sigurno nećete pogriješiti i vaša knjiga bit će čitljiva bilo da se radi o tiskanom primjerku ili e-knjizi.

Prilikom grafičkog oblikovanja knjiga nekoliko je ključnih elemenata na koje posebno treba obratiti pažnju.

1. Odabir fonta

Čitanje knjige je dugoročan proces (osim ako ste završili tečaj brzog čitanja) i prilikom grafičkog oblikovanja jedne knjige najbitnija stvar je odabir čitljivog fonta. Da se razumijemo, ne postoji standard prema kojem grafički dizajner “mora” odabrati određeni font, ali postoje nepisana pravila kao rezultat 500-godišnje tradicije i očekivanja čitatelja diljem svijeta.
Neki fontovi predobro izgledaju u brošurama i katalozima, no zašto ih se ne koristi u knjigama?
Odgovor je isključivo vezan uz dinamiku grafičkih elemenata. Knjige su grafički gledano – monotone. Tekst u jednom pismu na velikom broju stranica kojem je jedina svrha – dobra čitljivost.
Izvojit ću nekoliko standardnih serifnih fontova koje preferiram u knjigama:

Font Caslon

Caslon – jedan od popularnijih fontova koji datira još iz ranog 18. stoljeća britanskog dizajnera Williama Caslona

Font Garamond

Garamond – nazvan prema slavnom francuskom dizajneru Claudeu Garamondu iz 16. stoljeća. Danas se od mora inačica najčešće koristi Adobe-ova

Font Janson

Janson – profinjeni font mađarskog dizajnera Nicholasa Kisa iz 17. stoljeća, vrlo ugodan za čitanje

Font Electra

Electra – lako čitljiv font slavnog dizajnera Dwigginsa iz 1935. godine

Font Bembo

Bembo – font baziran na ranim venecijanskim radovima Francesca Griffoa iz 15. stoljeća.

Postoji još podosta dobrih fontova koji se danas koriste u grafičkom oblikovanju knjiga i s kojima sigurno nećete pogriješiti ako ih odaberete. Izdvojit ću nekolicinu: Palatino, Minion, Gill Sans, Scala, Trade Gothic, Arno Pro…

2. Veličina pisma

Jedina stvar na koju treba obratiti pažnju prilikom odabira veličine pisma je da se slova dobro razaznaju sa udaljenosti od nekih 20-ak centimetara.

veličina pisma

Ovisno o vrsti fonta odaberite odgovarajuću veličinu pisma. Strandard za knjige je 10-14pt

Slova ne smiju izgledati slijepljena, niti nejasna.

Ovisno koji font je odabran nekakav standard je 10-14 pt. Često izdavači smanje veličinu pisma ne bi li uštedjeli na tisku manjim brojem stranica. I takve knjige završe nepročitane na polici.

3. Leading, kerning i tracking

Prored je razmak između redova, jezikom grafičkih dizajnera – leading. Prored je standardno 125% veličine fonta.
Kerning je razmak između slova. Neki dizajneri ga koriste kao estetsku komponentu prilikom oblikovanja naslova poglavlja i sl. Može ga se varirati do određenih granica ovisno o odabiru fonta za bolji izgled završetaka paragrafa (ako paragraf završava sa jednom riječi, smanjite razmak između slova kako bi se ta riječ pomaknula u gornji red).

Neravilno podešen razmak između slova može narušiti ugođaj opuštenog čitanja

Nepravilno podešen razmak između slova može narušiti ugođaj opuštenog čitanja

Tracking služi za sabijanje i razmicanje blokova teksta – smanjivanjem i povećavanjem razmaka između riječi u svrhu bolje čitljivosti.

4. Margine

Margine su bjeline oko knjižnog sloga. Na margine treba obratiti posebnu pozornost. One mogu varirati u veličinama, no nepisano pravilo je da su unutarnje margine nešto šire od vanjskih. Djelomično zbog uveza (pogotovo ako se radi o mekom uvezu), a djelomično zbog čitatelja kojem se na taj način omogućuje da na marginama “odmori oči”.

Često se prilikom odabira margina grafički dizajneri okreću pravilu zlatnog reza (gdje je odnos širine retka naspram visine stupca približno 1 / 1.62) i prema njemu odrede margine.

Često se prilikom odabira margina grafički dizajneri okreću pravilu zlatnog reza (gdje je odnos širine retka naspram visine stupca približno 1 / 1.62) i prema njemu odrede margine.

Posebno treba paziti da vanjske margine nisu premale i da prilikom uveza ne dođe do rezanja knjižnog sloga.

5. Početničke greške

  • Isključivanje teksta – koristite puno isključivanje tako da zadnji red u paragrafima ostane nepopunjen.
  • Hipenacija – obavezno je uključite. Razmak između riječi bit će ujednačeniji.
  • Uvlačenje prvog reda paragrafa – preferiram uvlačenje zbog dinamike
  • Numeriranje stranica – desna strana knjige uvijek mora biti neparna
  • Premale margine – knjiga koju čitatelj mora dobro “nategnuti” ima premale unutarnje margine
  • Copyright – lijeva stranica knjige koju grafički dizajneri (a i izdavači) često zaborave
  • Nekonzistentno formatiranje teksta – grafički dizajn knjige mora biti ujednačen
  • Nenumerirani sadržaj – često se zna dogoditi da dizajneri prilikom preformatiranja zaborave numerirati sadržaj
  • Pogrešni početak stranica knjige – prema standardu na desnoj stranici počinje: predgovor, sadržaj, uvod, zahvala, bilješke, riječnik, dodatak, posveta, bibliografija. Na lijevu ide: copyright, ostala djela autora i eventualno autorov citat

© Grafički dizajn knjiga by Aleksandar Dobrica – WGOptimizacija